Meningeomi
Meningeomi su benigni tumori moždanih ovojnica koji mogu komprimirati susjedno moždano tkivo. Simptomi ovise o sijelu tumora. Dijagnosticira se pomoću MR s radiokontrastom. Liječi se ekscizijom, stereotaksijskom radiokirurgijom a ponekad zračenjem.
Meningeomi, posebice oni promjera <2 cm, spadaju među najčešće intrakranijalne tumore. Meningeomi su jedini tumori mozga koji su češći kod žena. Imaju tendenciju javljanja između 40. i 60. godine života ali se mogu javiti i u djetinjstvu. Ovi se benigni tumori mogu razviti gdjegod postoji dura, najčešće na konveksitetima blizu venskih sinusa, na bazi lubanje, u stražnjoj jami a rijetko u komorama. Može doći do razvoja multiplih meningeoma. Meningeomi komprimiraju ali ne zahvaćaju moždani parenhim. Oni mogu zahvatiti i izobličiti susjednu kost. Postoje mnogi histološki oblici; svi imaju sličan klinički tijek, a neki postaju maligni.
TABLICA 225–2
SIMPTOMI MENINGEOMA PREMA LOKALIZACIJI
LOKALIZACIJA | NALAZI |
Baza lubanje | Gubitak vida, pareze okulomotoriusa, egzoftalmus |
Konveksiteti mozga | Žarišne konvulzije; gubitak spoznajnih funkcija; na koncuznakovi povišenog intrakranijalnog tlaka |
Klivus i vršak petrozne kosti | Nestabilan hod; ataksija udova; ispadi uslijed oštećenja 5., |
Foramen magnum | Ipsilateralna subokcipitalna bol i pareza koja počinje u ipsilateralnoj ruci i širi se u ipsilateralnu nogu, a zatim u nogu i ruku na suprotnoj strani tijela; katkad Lhermittov znak; ispadi moždanih živaca (npr. disfagija, dizartrija, nistagmus, diplopija, facijalna hipoestezija) |
Olfaktorna brazda | Anosmija, katkad edem papile i gubitak vida |
Parasagitalno ili falks | Spastična pareza ili gubitak osjeta, koja obično počinje u nozi suprotne strane tijela, ali katkad je obostrana; oštećenje spoznajnih funkcija |
Tentorijalni tumori stražnje jame koji se protežu prema gore ili dolje e | Hidrocefalus |
Krilo sfenoidne kosti: Medijalno (raste u kavernozni sinus) | Pareza okulomotoriusa, utrnulost lica |
Srednje (raste prema naprijed u orbitu) | Gubitak vida, egzoftalmus |
Lateralno (kao kuglasta tvorba ili kao pločasti meningeom—npr. širi se u duru, dovodi do zadebljanja dure i prodora u susjednu kost, ponekad prodire u temporalnu kost) | Epileptični napadaji (konvulzije), glavobolje |
Tuberculum sellae | Gubitak vida, promjene na kostima katkad vidljive na neuroradiološkim prikazima |
Simptomi ovise o dijelu mozga koji tumor komprimira, a time i o sijelu tumora (vidi TBL. 225–2). Tumori medijalne linije kod starijih osoba uzrokuju demenciju s nekoliko drugih žarišnih neuroloških ispada. Dijagnostika je slična onoj drugih tumora mozga, najčešće se dijagnosticiraju pomoću MR–a s paramagnetskim kontrastnim sredstvom. Promjene na kostima (npr. atrofija mozga, hiperostoza oko cerebralnih konveksiteta, promjene tuberkuluma sele) mogu se pronaći slučajno na CT–u ili običnim RTG slikama.
Liječenje
Asimptomatske meningeome možemo pratiti povremenim kontrolnim neuroradiološkim pretragama. Simptomatske ili rastuće meningeome bi trebalo ekscidirati ako je moguće. Ako su veliki, zadiru u krvne žile (najčešće oko vena) ili su blizu kritičnih područja mozga (npr. moždano deblo), te kirurški zahvat može uzrokovati više štete nego tumor pa ga se treba kloniti. Stereotaksijska radiokirurgija se primjenjuje kod kirurški nedostupnih meningeoma i elektivno kod drugih meningeoma. Također se primjenjuje kad zaostane tumorskog tkiva nakon kirurške ekscizije ili ako je bolesnik starije životne dobi. RT može biti korisna ako nije moguće učiniti stereotaksijski radiokirurški zahvat ili ako dođe do recidiva meningeoma.