Subduralni empijem

Subduralni empijem je nakupina gnoja između dure mater i arahnoideje. Simptomi su vrućica, letargija, žarišni neurološki ispadi i konvulzije. Dijagnozu potvrđuje CT ili MR s kontrastom. Liječi se kirurškom drenažom i antibioticima.

Subduralni empijem je najčešće komplikacija sinusitisa (osobito frontalnog i etmoidnog), ali može nastati i nakon upala uha, nakon traume ili operacije kranijuma ili nakon bakterijemije. Patogeni su slični onima koji uzrokuju apsces mozga. U djece <5 godina, uobičajeni tijek bolesti je bakterijski meningitis; s obzirom da je dječji meningitis rijedak, i empijem u djece je rijedak. Česte komplikacije su venske tromboze i apsces mozga.

Simptomi, znakovi i dijagnoza

Vrućica, glavobolja, letargija, žarišni neurološki ispadi i konvulzije se razvijaju kroz nekoliko dana. Meningealni znakovi, povraćanje i edem papile su česti. Bez liječenja brzo se razvija koma i nastupa smrt.

Dijagnozu potvrđuje CT s kontrastom ili MR. Krv i uzorci tkiva se kultiviraju na aerobe i anaerobe. Lumbalna punkcija ne daje puno korisnih informacija, a može precipitirati transtentorijalnu hernijaciju. Ako se sumnja na subduralni empijem (npr. na temelju trajanja simptoma od nekoliko dana, žarišnih ispada ili zbog faktora rizika) u bolesnika s meningealnim znakovima, lumbalna punkcija je kontraindicirana dok neuroradiološke metode ne isključe anatomske (strukturne) lezije. U dojenčadi subduralna punkcija može imati dijagnostičku vrijednost i olakšati pritisak.

Liječenje

Hitno treba izvršiti kiruršku drenažu empijema i svih sinusitisa koji su pravi uzrok. Dok se čekaju rezultati kultura, treba primijeniti istu empirijsku antibiotsku terapiju kao i kod apscesa mozga osim u mlađe djece, koja mogu zahtijevati antibiotike za bilo koji popratni meningitis (vidi TBL. 218–2 i 218–3 na str. 1863 i 1864). Ponekad je potrebno uvesti i antikonvulzivnu terapiju i mjere za snižavanje intrakranijalnog tlaka.