Idiopatska intrakranijalna hipertenzija
(Benigna intrakranijalna hipertenzija; pseudotumor cerebri)
Idiopatska intrakranijalna hipertenzija uključuje povišen intrakranijalni tlak bez strukturalne lezije ili hidrocefalusa; likvor je uredan.
Idiopatska intrakranijalna hipertenzija se obično nalazi kod žena u reproduktivnoj dobi. Incidencija je 1/100.000 kod žena normalne težine te 20/100.000 kod adipoznih žena. Intrakranijalni tlak je značajno povišen (>250 mm H2O); uzrok je nepoznat ali može se raditi o opstrukciji cerebralnog venskog protoka.
Simptomi i znakovi
Svi ili gotovi svi bolesnici imaju dnevne ili gotovo svakodnevne generalizirane glavobolje promjenljivog intenziteta, ponekad s mučninom. Također mogu imati prolazni poremećaj vida, dvoslike (zbog disfunkcije 6. moždanog živca) i pulsatilni intrakranijalni tinitus. Gubitak vida počinje periferno pa ga bolesnik ne mora zamijetiti do kasnog stadija bolesti. Najveća opasnost je trajni gubitak vida.
TABLICA 216–3
STANJA KOJA UZROKUJU EDEM PAPILE I IDIOPATSKU INTRAKRANIJALNU HIPERTENZIJU
STANJE | PRIMJERI |
Opstrukcija venske drenaže u mozgu | Tromboza cerebralnog venskog sinusa Tromboza jugularne vene |
Bolesti | Addisonova bolest KOPB Hipoparatireoza Sideropenična anemija ako je teška Menstruacijske promjene (menarhe, neredovita menstruacija, trudnoća) Renalna insuficijencija Zatajenje desne klijetke s plućnom hipertenzijom Apneja u snu |
Lijekovi | Anabolički steroidi Ustezanje kortikosteroida nakon produžene primjene Hormon rasta kod bolesnika s manjkom Nalidinska kiselina i nitrofurantoin Tetraciklin i derivati tetraciklina Velike doze vitamina A |
Bilateralni edem papile je gotovo uvijek prisutan. Poneki bolesnik je bez simptoma, ali se pri rutinskom oftalmološkom pregledu ustanovi edem papile. Neurološki pregled je uredan osim što se kod nekih pacijenata može ustanoviti djelomična kljenut 6. moždanog živca.
Dijagnoza i liječenje
Dijagnoza se postavlja klinički, a potvrđuje na temelju normalnog neuroradiološkog nalaza mozga (prednost ima MR s venografijom) i lumbalnom punkcijom koja pokazuje povišen tlak otvaranja i normalni laboratorijski nalaz likvora. U rijetkim slučajevima, neki lijekovi i poremećaji mogu uzrokovati kliničku sliku koja sliči idiopatskoj intrakranijalnoj hipertenziji (vidi TBL. 216–3).
Liječenjem se želi smanjiti intrakranijalni tlak nizom lumbalnih punkcija i diureticima (npr. acetazolamid 250 mg PO 4×/dan). Glavobolja može popustiti na NSAR ili na lijekove za migrenu. Pretili bolesnici bi trebali biti na redukcijskoj dijeti i smršaviti. Ako unatoč nizu lumbalnih punkcija i farmakoterapiji dođe do gubitka vida, može biti indicirana fenestracija optičkog živca ili lumboperitonealna drenaža.
Potrebni su česti oftalmološki pregledi (uključujući kvantitativne preglede vidnih polja) radi praćenja terapijskog odgovora; samo ispitivanje oštrine vida nije dovoljno osjetljivo da bi upozorilo na prijeteći gubitak vida.