Poremećaji pleksusa
Poremećaji brahijalnog ili lumbosakralnog pleksusa (živčanog spleta) su bolni senzomotorni poremećaji odgovarajućeg ekstremiteta.
Kako se nekoliko korjenova živaca isprepleće u pleksusu, simptomi ne odgovaraju distribuciji pojedinog korijena ili živca. Poremećaji rostralnog brahijalnog pleksusa zahvaćaju ramena; poremećaji kaudalnog brahijalnog pleksusa ruke, a poremećaji lumbosakralnog pleksusa zahvaćaju noge.
Poremećaji pleksusa (pleksopatije) nastaju obično zbog fizičke kompresije ili ozljede. U djece, trakcija pri porodu može izazvati pleksopatiju. U odraslih, uzrok je obično trauma (tipično, za brahijalni pleksus, pad kojim je glava prisilno zabačena od ramena) ili prodor metastatskog tumora (tipično, karcinom dojke ili pluća u brahijalni pleksus a intestinalni ili GI tumori u lumbosakralni pleksus). U bolesnika na antikoagulantnoj terapiji hematom može vršiti pritisak na lumbosakralni pleksus. Neurofibromatoza (vidi str. 2377) povremeno može zahvatiti pleksus. Ostali uzroci su postradijacijska fibroza (npr. nakon radioterapije karcinoma dojke) i dijabetes.
Akutni brahijalni neuritis (neuralgična amiotrofija) pogađa primarno muškarce i u pravilu mlade ljude, premda se može javiti u svakoj dobi. Uzrok je nepoznat, ali virusni lii imunološki upalni procesi dolaze u obzir.
Simptomi i znakovi
Manifestacije bolesti su bol u ekstremitetima i motorički ili senzorni deficit koji ne odgovara izoliranom korijenu živca. Za akutni brahijalni neuritis simptomi su ozbiljna supraklavikularna bol, slabost i oslabljeni refleksi s manjim abnormalnostima osjeta u distribuciji brahijalnog pleksusa. Slabost i oslabljeni refleksi se pojavljuju kad bol prestane. Značajna slabost se razvija unutar 3 do 10 dana, a onda se u pravilu povlači kroz slijedećih nekoliko mjeseci. Najčešće zahvaćeni mišići su seratus anterior, ostali mišići koje inervira gornji pleksus i mišići koje inervira n. anterior interosseus (u podlaktici).
Dijagnoza i liječenje
Klinička slika upućuje na dijagnozu. Elektromiografiju i somatosenzorne evocirane potencijale treba učiniti kako bi se razjasnila anatomska distribucija (uključujući moguće zahvaćanje korijena živca). MR određenog pleksusa i kralježnice je indiciran za sve netraumatske pleksopatije koje nisu tipični slučaj brahijalnog neuritisa.
Liječenje je usmjereno na uzrok. Kortikosteroidi, premda se često propisuju, nemaju dokazani učinak. Kirurško liječenje može biti indicirano za ozljede, hematome i benigne metastatske tumore. Metastaze treba tretirati radioterapijom, kemoterapijom ili na oba načina. Dijabetička pleksopatija zahtijeva dobru kontrolu glikemije.