Arteriovenske malformacije
Arteriovenske malformacije u i oko kralježnične moždine mogu uzrokovati kompresiju moždine, ishemiju, krvarenje u parenhim, subarahnoidalno krvarenje ili kombinaciju navedenog. Simptomi mogu uključivati segmentalne neurološke ispade koji se postupno pogoršavaju, uzlazne ispade ili ispade koji se pojavljuju i nestaju, te radikularnu bol; ili iznenadnu bol u leđima s naglo nastalim segmentalnim neurološkim ispadima. Dijagnosticira se pomoću MR–a. Liječi se kirurški ili stereotaktičnom radiokirurgijom, a može uključivati angiografiju s embolizacijom.
Arteriovenske malformacije (AVM) su najčešće spinalne vaskularne malformacije. Najveći broj se javlja u torakolumbalnoj regiji, posteriorno i izvan kralježnične moždine (ekstramedularno). Preostale se najčešće nalaze u vratnoj ili u gornjoj toraklanoj regiji, a često su intramedularne. AVM mogu biti male i lokalizirane ili mogu zahvatiti do 1/2 moždine. Mogu komprimirati ili čak zamijeniti normalni parenhim kralježnične moždine, mogu rupturirati, uzrokujući time žarišno ili generalizirano krvarenje.
Kutani angiom je ponekad smješten iznad spinalne AVM. AVM najčešće pritišću korijenove živaca, uzrokujući bol koja se širi niz distribuciju korijena živca (radikularna bol), ili vrše pritisak na kralježničnu moždinu uzrokujući segmentalne neurološke deficite koji postupno napreduju ili se pojavljuju i nestaju. Česti su kombinirani deficiti gornjeg i donjeg motornog neurona. AVM mogu rupturirati u parenhim kralježnične moždine, uzrokujući iznenadnu i jaku bol u leđima te naglo nastale segmentalne neurološke ispade. AVM visoko u vratu rijetko rupturiraju u subarahnoidalni prostor, uzrokujući iznenadnu, jaku glavobolju, nuhalni rigiditet i narušeno stanje svijesti (vidi str. 1798).
AVM kralježnične moždine se mogu otkriti slučajno neuroradiološkim pretragama. Na AVM se posumnja klinički u bolesnika s nerazjašnjenim segmentalnim neurološkim deficitima ili subarahnoidalnim krvarenjem, posebice onih koji imaju iznenadnu, jaku bol u leđima ili kutane angiome u medijalnoj liniji. Dijagnosticira se pomoću MR–a, magnetne angiografije, selektivne arteriografije a ponekad pomoću mijelografije plus CT.
Kirurški zahvat je indiciran ako je ugrožena funkcija kralježnične moždine, ali nužno je stručno vladanje specijaliziranim mikrotehnikama. Stereotaktična radio–kirurgija je od pomoći ako je AVM mala i lokalizirana na kirurški nepristupačnom mjestu. Angiografska embolizacija zatvara arterije hraniteljice i često prethodi kirurškom odstranjenju ili stereotaktičnoj radio–kirurgiji.