Hornerov sindrom

Hornerov sindrom se sastoji od ptoze, mioze i anhidroze a posljedica je disfunkcije cervikalnih izlaznih živaca simptikusa.

Hornerov sindrom nastaje u slučaju kad je cervikalni simpatički put oštećen negdje od hipotalamusa do očiju. Porijeklo sindroma može biti centralno, preganglijsko ili postganglijsko; oštećenje može biti primarno ili sekundarno. Centralne lezije uključuju ishemiju moždanog debla, siringomijeliju i tumor mozga; periferna lezija uključuje Pancoastov tumor, cervikalnu adenopatiju, ozljedu vrata ili skalpa, disekciju aorte ili karotide te aneurizmu torakalne arterije. Postoje i kongenitalni oblici sindroma.

Simptomi uključuju ptozu, miozu, anhidrozu i hiperemiju na zahvaćenoj strani. U kongenitalnim oblicima, iris ne bude pigmentiran i ostaje plavo–sivi. Stavljanje 10% tekućeg kokaina u oko trebalo bi dovesti do proširenja zjenica; slaba dilatacija zjenice 30 min nakon primjene ukazuje na Hornerov sindrom. Ako je rezultat pozitivan, u oko se stavlja 1%–tna otopina hidroksiamfetamina ili 5%–tni N–metil hidroksiamfetamin nakon 48 sati kako bi se odredilo radi li se o preganglijskom (ako se zjenice prošire) ili postganglijskom (zjenice se ne prošire) poremećaju. Svim bolesnicima s Hornerovim sindromon bi trebalo učiniti MR ili CT mozga, kralježnice, toraksa ili vrata ovisno o kliničkoj slici.

Ako se nađe uzrok oštećenja, liječi se; za primarni Hornerov sindrom nema terapije.