Bol u zdjelici

Bol u zdjelici je izuzetno česta a može imati mnoge uzroke. Može potjecati iz ginekoloških (cerviks, maternica ili adneksa) ili neginekoloških organa. Ponekad je uzrok nepoznat.

Neki ginekološki poremećaji (npr. premenstrualni sindrom, dismenoreja—vidi Pogl. 244 na str. 2073) uzrokuju cikličku bol koja se vraća u istoj fazi menstruacijskog ciklusa. Dismenoreja (grčevita ili oštra bol tijekom menzesa) može biti primarni poremećaj ili simptom drugog poremećaja. Mittelschmerz (jaka bol koja prestaje sama od sebe a koja se pojavljuje tijekom ovulacije) vjerojatno nastaje uslijed blagog, kratkog podražaja potrbušnice puknutom folikularnom cistom. Endometrioza tipično uzrokuje bol prije, i rano tijekom menzesa, no na kraju može uzrokovati bol nevezanu za menstruacijske cikluse.

Neki ginekološki poremećaji uzrokuju bol koja je obično nevezana za menstruacijske cikluse. Nagla, često jaka bol može nastati uslijed rupture ektopične trudnoće (vidi str. 2192), akutne degeneracije mioma maternice (vidi str. 2092), torzije adneksa ili puknuća ili krvarenja iz ciste ili mase jajnika (vidi str. 2096). Torzija adneksa obično ukazuje na od prije postojeću abnormalnost jajnika, poput povećanja (npr. uslijed folikularne ciste ili hiperstimulacije lijekovima za plodnost) ili destabilizacije (npr. zbog prethodnog kirurškog zahvata). Postupnija bol može nastati zbog upalne bolesti zdjelice (PID— vidi str. 2087), tumora u zdjelici ili priraslica u zdjelici uslijed prethodne infekcije ili operacije.

Neginekološki poremećaji koji mogu izazvati bol u zdjelici mogu biti probavni (npr. gastroenteritis, upalna bolest crijeva, apendicitis, divertikulitis, tumori, opstipacija, crijevna opstrukcija, perirektalni apsces, sindrom iritabilnog crijeva), mokraćni (npr. cistitis, intersticijski cistitis, pijelonefritis, kamenci), mišićno–koštani (npr. dijastaza pubične simfize uslijed prethodnih vaginalnih poroda, rastezanje trbušnih mišića) ili psihogeni (npr. somatizacija; učinci prethodnih tjelesnih, psiholoških ili seksualnih zlostavljanja).

Obrada

Dijagnozu treba žurno postaviti jer je kod nekih uzroka zdjelične boli (npr. ektopične trudnoće, torzije adneksa) potrebno hitno liječenje.

Anamneza i pregled: Potrebni su potpuna ginekološka anamneza i tjelesni pregled. Naglost nastupa i jačina boli te njezina povezanost s menstruacijskim ciklusima mogu ukazati na najvjerojatnije uzroke. Smjernice također predstavljaju i vrsta i smještaj boli te s njome povezani nalazi (vidi TBL. 242–1).

Pretrage: Učini se test na trudnoću; ako je pozitivan, pretpostavlja se mogućnost ektopične trudnoće sve dok se ona ne isključi utrazvukom ili, ukoliko je ultrazvučni nalaz neodređen, drugim pretragama (vidi str. 2193). Druge pretrage ovise o tome na koje se poremećaje klinički sumnja. Ako se bolesnica ne može pregledati na odgovarajući način (npr. zbog boli ili nemogućnosti da surađuje) ili ako se sumnja na masu, učini se ultrazvučna pretraga zdjelice. Mase u zdjelici se dalje obrađuju (vidi str. 2065). Ako uzrok jake ili trajne boli ostaje neotkriven, radi se laparoskopija.

Liječenje

Kad je to moguće, liječi se osnovni poremećaj. Bol se u početku liječi peroralno s NSAID. Bolesnice koje ne odgovaraju dobro na jedan NSAID mogu odgovoriti na drugi. Ako su NSAID neučinkoviti, može se pokušati s drugim analgeticima ili hipnozom. Kod mišićno–koštane boli može biti također potrebno mirovanje, zagrijavanje, fizikalno liječenje ili blokada. Kod bolesnica s upornom boli uslijed dismenoreje ili nekih drugih poremećaja, može se pokušati učiniti ablaciju uterosakralnog živca ili presakralnu neurotomiju. Ako su svi postupci neučinkoviti, može se učiniti histerektomija ali ona može biti neučinkovita ili čak pogoršati bol.