Fetalna distocija

Fetalna distocija je abnormalna veličina ili položaj fetusa što dovodi do otežanog poroda. Dijagnoza se postavlja pregledom, ultrazvukom i odgovorom na pojačanje trudova. Liječi se fizičkim postupcima kojima se mijenja položaj fetusa, porodom forcepsom ili carskim rezom.

Fetalna se distocija može dogoditi kad je fetus prevelik za otvor zdjelice (fetopelvina disproporcija) ili je u abnormalnom položaju (npr. u stavu zatkom, kod zastoja ramena). Normalni stav fetusa je verteksom, uz okciput okrenut prema naprijed (dorzoanteriorni okcipitalni).

Nesrazmjer ploda i zdjelice: Na dijagnozu ukazuju prenatalne kliničke procjene dimenzija zdjelice (vidi str. 2150), ultrazvuk i produljeni porod. Ako je težina fetusa <4500 g (u žena s dijabetesom) i pojačanje trudova uspostavlja normalno napredovanje, porod se može bez problema nastaviti. Ako je napredovanje sporo u 2. porođajno doba, nanovo se izvrši evaluacija trudnice kako bi se odlučilo je li porod forcepsom ili vakuum ekstraktorom bezopasan i odgovarajući.

Dorzoposteriorni okcipitalni stav glavom: Najčešći abnormalni stav je posteriorni okcipitalni. Fetalni je vrat obično ponešto deflektiran te stoga kroz zdjelicu mora proći veći promjer glavice. Kod stava licem, glava je hiperekstendirana a brada može biti straga. Stav čelom se obično spontano ispravlja u okcipitalni stav ili stav licem. Mnogi slučajevi posteriornog okcipitalnog stava završavaju porodom forcepsom ili carskim rezom. Ako je u stavu licem brada straga, carski je rez nužan.

Stav zatkom: Drugi najčešći abnormalni stav fetusa je zadak (nogice izlaze prije glave). U jednostavnom stavu zatkom, fetalni kukovi su savijeni a koljena ispružena. U potpunom stavu zatkom čini se kao da fetus sjedi, uz savijene kukove i koljena. Kod potpunog i nepotpunog stava nožicama jedna ili obje noge su potpuno ispružene i predleže zdjelici. Stav zatkom predstavlja problem ponajprije stoga što je predležeća čest slab dilatator, a što može dovesti do uklještenja glavice tijekom poroda, često pritiskajući pupkovinu.

Pritiskanje na pupkovinu može uzrokovati hipoksiju fetusa. Glava fetusa vjerojatno pritišće pupkovinu ako je pupkovina vidljiva na introitusu, osobito kod primipara čija zdjelična tkiva nisu bila rastegnuta prethodnim porodima. Stav zatkom također povećava opasnost od prijevremenog poroda, porodničke ozljede brahijalnog pleksusa ili kralježnične moždine te perinatalne smrti. Sprječavanje komplikacija je učinkovitije i lakše nego njihovo liječenje, tako da se abnormalni stav mora otkriti prije poroda. Obično se izvodi carski rez, premda se vanjskim okretom fetus ponekad može okrenuti u stav glavicom prije poroda, obično s 37 do 38 tj. U vanjski okret je obično uključen nježni pritisak na trbuh majke. Od pomoći može biti doza tokolitika kratkog djelovanja (terbutalina 0,25 mg SC) Stopa uspješnosti iznosi oko 50 do 60%.

Poprečni položaj: Položaj fetusa je poprečni, kad je duga os tijela fetusa kosa ili okomita, umjesto da je paralelna s dugom osi majke. Kod stava ramenom potreban je carski rez, osim ukoliko se ne radi o 2. blizancu.

Zastoj ramena: Kod ovog rijetkog stanja, stav je glavicom, ali je prednje rame fetusa zapelo ispod pubične simfize, sprječavajući vaginalni porod. Čimbenici rizika uključuju veliki fetus te pretilost ili dijabetes majke. Distocija ramena se otkriva ako se čini kako se glavica nakon prolaza kroz cerviks čvrsto povlači na vulvu (znak kornjače). Može doći do asfiksije jer kanal rodnice čvrsto pritišće na prsni koš tako da fetus ne može disati. Hipoksično oštećenje može započeti unutar 4 do 5 min.

U rađaonu se poziva dodatno osoblje a redom se, ako je potrebno, u svrhu oslobađanja prednjeg ramena, pokušavaju različiti hvatovi. (1.) Ženina su bedra u hiperfleksiji kako bi se proširio izlaz iz zdjelice (McRobertov hvat), a pritišće se suprapubično kako bi se rotiralo i oslobodilo prednje rame. Pritiskanje na fundus se izbjegava jer može pogoršati stanje ili dovesti do rupture maternice. (2.) Porodničar uvodi ruku u stražnji dio rodnice i pritišće stražnje rame kako bi okrenuo fetus u onom smjeru u kojem je to lakše (Woodov hvat). (3.) Stražnje rame se potiskuje gore prema sakrumu a porodničar uvodi ruku kako bi savinuo ruku fetusa u laktu, dohvatio glavu djeteta i izvlači ju van kako bi porodio čitavu stražnju ručicu. Ako su svi hvatovi neučinkoviti, glavica djeteta se flektira i potiskuje natrag u vaginu te se dijete nakon toga porađa carskim rezom (Zavanellijev hvat).