Sterilizacija

U SAD–u, 1/3 parova koji pokušavaju spriječiti trudnoću, osobito ako je žena >30 god., izabire sterilizaciju vazektomijom ili podvezivanjem jajovoda. Trebalo bi se podrazumijevati da je sterilizacija trajna. Međutim, reanastomoza i ponovno uspostavljanje plodnosti mogući su u 45–60% muškaraca nakon vazektomije i u 50 do 80% žena nakon podvezivanja jajovoda.

Vazektomija: Vasa deferentia se prerežu a odrezani krajevi se podvežu ili spale. Vazektomija se može učiniti za 20 min., uz lokalnu anesteziju. Da bi se postigla sterilnost potrebno je oko 15 do 20 ejakulacija nakon operacije a treba se potvrditi pretragom 2 ejakulata koji moraju biti bez spermija. Komplikacije vazektomije uključuju hematom (5%), granulome (upalne odgovore na istjecanje sperme) i spontanu reanastomozu, do koje obično dolazi ubrzo nakon zahvata.

Podvezivanje jajovoda: Jajovodi se prerežu te se dio odstrani, ili se zatvore podvezivanjem, spaljivanjem ili raznim mehaničkim načinima (plastičnim vršcama, kopčama na oprugu). Sterilizacija mehaničkim sredstvima izaziva manje oštećenje tkiva te je stoga reverzibilnija. Laparoskopom se može učiniti podvezivanje jajovoda kroz mali rez uz pupak u općoj ili lokalnoj anesteziji. Podvezivanje jajovoda se često izvodi odmah nakon poroda ili dan nakon njega.

Histeroskopom se, za zatvaranje jajovoda mogu uvoditi umetci. Za to nije potreban rez, niti podvezivanje ili spaljivanje jajovoda.

Začepljenje jajovoda i time uzrokovana sterilnost se potvrđuje histerosalpingografijom 3 mj. nakon zahvata. Stope trudnoća nakon uspješnog zahvata iznose <0,5% tijekom prve i 1,5 do 2% nakon 10 god. Stope su niže ako je jajovod dijelom odstranjen. Kod podvezivanja jajovoda, do smrti dolazi u nekoliko slučajeva od 100.000, krvarenje ili ozljeda crijeva se zbiva u oko 0,5% a druge komplikacije (npr. infarkcija, neuspješno začepljenje) u do oko 5%. Oko 30% trudnoća do kojih dolazi nakon podvezivanja jajovoda je ektopično.