Pristup bolesniku sa čvorom u štitnjači

Benigni uzroci tireoidnih čvorova su hiperplastična koloidna guša, ciste štitnjače, tireoiditis i adenomi štitnjače. U maligne uzroke idu razni oblici raka (str. 1205).

Obrada

Mnogi čvorovi su usputni nalaz prigodom pregleda štitnjače iz drugih razloga. Učestalost im raste s dobi pa se ultrazvukom otkrivaju u 10–67% pacijenata srednje i starije dobi.

Anamneza: Bol govori za tireoiditis ili za krvarenje u cistu. Asimptomatski čvor je često maligan, ali može spadati i u sve navedene benigne promjene. Simptomi hipertireoze ukazuju na hiperfunkcijski adenom ili na tireoiditis, dok znaci hipotireoze ukazuju na Hashimotov tireoiditis. U čimbenike rizika za rak štitnjače idu anamneza zračenja vrata, navlastito u dojenaštvu i djetinjstvu, dob <20 god., muški spol, obiteljska anamneza karcinoma štitnjače, solitarni čvor i progresivan rast čvora.

Fizikalni pregled: Na rak upućuje vrlo tvrda konzistencija ili fiksiranje o susjedne strukture, cervikalna limfadenopatija i promuklost zbog lezije rekurentnog laringealnog živca.

Pretrage: U početnu obradu ide određivanje TSH, slobodnog T4 i protutijela na tioreoidnu peroksidazu. UZ je koristan za procjenu veličine čvora, ali rijetko rješava diferenciranje prirode čvora. Na rak štitnjače ukazuje UZ ili radiografski nalaz finih, točkastih psamomatoznih kalcifikacija (papilarni karcinom) ili gusta, homogena ovapnjenja (medularni karcinom). Ako je TSH suprimiran, traži se scintigram štitnjače jer su vrući čvorovi rijetko maligni. Aspiracijska biopsija tankom iglom je najbolji put prema razlikovanju benignih od malignih promjena i provodi se čim početne pretrage ne otkrivaju hipertireozu ili Hashimotov tireoiditis. Rana iglena biopsija je i ekonomičnija od UZ i scintigrafskih pretraga. Ipak, rutinski nije indicirana ako je čvor UZ prikazom <1 cm.

Liječenje

Terapija se usmjerava na uzrok. Suprimiranje TSH pomoću tiroksina dovodi do smežuravanja oko ½ manjih, benignih čvorova.