Funkcionalne gastrointestinalne bolesti

Često, čak i nakon detaljne obrade gastrointestinalnih tegoba ne pronađe se fiziološki uzrok. U takvim se slučajevima smatra da se radi o funkcionalnoj bolesti. Njih 30–50% upućuje se gastroenterologu. Funkcionalne bolesti mogu se manifestirati simptomima gornjeg i/ili donjeg GI trakta.

Nisu poznati uzroci zbog kojih dolazi do pojave funkcionalnih simptoma. Postoje neki dokazi koji upućuju na visceralnu hipersenzitivnost u tih bolesnika, u smislu poremećaja nocicepcije pa zbog toga ti bolesnici osjećaju nelagodu od podražaja (npr. luminalna distenzija, peristaltika) koju ostali ljudi tako ne doživljavaju. U nekih bolesnika neka psihološka stanja poput anksioznosti (sa ili bez aerofagije), poremećaja osobnosti, somatizacije u sklopu depresije ili hipohondrije mogu dovesti do GI simptoma. Postoje psihološke teorije koje smatraju da funkcionalni simptomi mogu zadovoljiti neke psihološke potrebe. Na primjer neki bolesnici s kroničnim bolestima uočavaju korist od svoje bolesti. Kod takvih bolesnika uspješno rješavanje simptoma može voditi k novim simptomima.

Veliki broj liječnika i gastroenterologa smatra funkcionalne GI tegobe teško razumljivim i lječivim, a ta nesigurnost može dovesti do frustracija i pogrešnih procjena. Liječnici bi trebali izbjegavati ponavljane kontrole i upotrebu velikog broja lijekova u bolesnika s neobjašnjenim simptomima. Ukoliko simptomi ne upućuju na ozbiljnu bolest liječnik bi trebao pričekati prije nego zatraži slijedeću dijagnostičku pretragu ili uvede novi lijek. Kroz neko vrijeme, novi podaci dobiveni od bolesnika mogu voditi ka rješenju njegovih tegoba. Funkcionalne tegobe su ponekad prisutne u bolesnika s fiziološkim bolestima (npr. peptički vrijed, ezofagitis), a takvi se simptomi neće povući čak i kad se fiziološka bolest sanira.