Bol u prsištu

Etiologija i patofiziologija

Bol u sredini prsišta može biti različite etiologije, uključujući gastrointestinalne i kardiovaskularne bolesti (vidi str. 580). Bolovi u području jednjaka mogu nalikovati angini pektoris.

Oko 50% bolesnika podvrgnutih pretragama jednjaka zbog bolova u prsištu ima gastroezofagealnu refluksu bolest (GERB). Ostale bolesti jednjaka koje mogu izazvati bol su infekcije (bakterijske, virusne ili gljivične), tumori i poremećaji motiliteta (npr. hiperkinetički jednjak, ahalazija, difuzni spazam jednjaka).

Pojačana osjetljivost živčanih receptora jednjaka (visceralna hipersenzitvnost) ili povećani broj ulaznih signala (alodinija) u kralježničnu moždinu ili CNS također može dovesti dobolova u prsima podrijetlom iz jednjaka.

Obrada

Zbog preklapanja simptoma, mnogi pacijenti s bolestima jednjaka podvrgavaju se kardiološkoj obradi (uključujući koronarografiju) kako bi se isključile bolesti srca; neki pacijenti s koronarnom bolešću se podvrgavaju gastrointestinalnoj obradi kako bi se isključile bolesti jednjaka.

Anamneza: Bol u prsištu podrijetlom iz jednjaka ili srca može biti vrlo slična. U oba slučaja bol može biti jaka i povezana s naporom. Napadi mogu trajati nekoliko minuta do par sati i mogu se ponavljati danima.

Žgaravica je substernalna žareća bol koja nastaje u prsištu a može se širiti u vrat, ždrijelo ili lice. Najčešće se javlja poslije obroka i u ležećem položaju. Žgaravica može biti praćena regurgitacijom s prekomjernim stvaranjem vodenastog sekreta u ustima (hipersalivacija je posljedica stimulacije vagusa kiselinom koja nastaje u donjem dijelu jednjaka). Tipična žgaravica upućuje na gastroezofagealni refluks (vidi str. 112); no ipak, neki bolesnici pojam žgaravice upotrebljavaju za svaku bol u prsnom košu, pa ih zato treba detaljno ispitati o simptomima.

Odinofagija je bolno gutanje (često se javlja prilikom konzumacije izrazito tople ili hladne hrane ili pića). Najčešće je podrijetlom iz jednjaka. Može se pojavljivati sa ili bez disfagije. Bol ima žareći karakter ili se opisuje kao osjećaj pritiska substernalno.

Disfagija je otežano gutanje i najčešće je podrijetlom iz jednjaka. Bolesnici s poremećajem motiliteta jednjaka često imaju disfagiju i odinofagiju.

Fizikalni pregled: Nekoliko fizikalnih znakova može ukazati da bol u prsištu potječe iz jednjaka. Fizikalni nalazi koji ukazuju na kardiovaskularno podrijetlo bolova su objašnjeni na str. 580.

Pretrage: Obrada nelagode u prsištu nalaže hitni EKG i RTG toraksa. Nadalje, ovisno o bolesnikovoj dobi, simptomima i rizičnim faktorima trebalo bi učiniti ergometriju i druge slikovne pretrage u opterećenju. Ukoliko se isključi bolest srca, daljnje se pretrage najčešće odgađaju i pokušava se provesti simptomatska terapija.

Ukoliko je takva terapija neuspješna ili je disfagija i dalje izražena trebalo bi endoskopski ili kontrastnim metodama pregledati gornji GI trakt. Za dijagnosticiranje poremećaja motorike jednjaka (vidi str. 110) možemo koristiti ambulantnu pH–metriju (da bismo isključili GERB) i ezofagealnu manometriju (sa ili bez edrofonija). U nekim centrima, procjena osjetilnog praga manometrijom može uputiti na visceralnu hipersenzitivnost. U slučaju izlječivih psiholoških poremećaja psihosocijalni pristup može biti koristan.

Liječenje

Ukoliko se etiologija ne otkrije, primjenjuje se simptomatska terapija koja uključuje blokatore Ca kanala za eventualni dismotilitet jednjaka odnosno blokatore H2 receptora ili inhibitore protonske pumpe za mogući GERB. Psihološka terapija (npr. relaksacijske tehnike, hipnoza, kognitivno–bihevioralna terapija) će biti korisna ukoliko je anskioznost uzrok tegoba. Na kraju, ukoliko su simptomi učestali i onesposobljuju bolesnika, korisnim se pokazalo davanje niskih doza antidepresiva, premda je točan mehanizam njihova djelovanja nepoznat.