Tegobe povezane s vjetrovima

Plin se normalno nalazi u crijevima, bilo kao rezultat udisanja zraka (aerofagija), proizvodnje u lumenu ili difuzije iz krvi u lumen. Zrak se širi između lumena i krvi u smjeru koji ovisi o razlici parcijalnih tlakova. Prema tome, veći dio dušika (N2) u lumenu potječe iz krvotoka dok veći dio vodika (H2) u krvotoku potječe iz lumena.

Etiologija i fiziologija

Postoje tri glavne tegobe povezane s vjetrovima: pretjerano podrigivanje, nadutost i preučestali vjetrovi. Djeca od 2–4 mjeseca koja učestalo plaču na taj način pokazuju da osjećaju bol. Takvo se stanje ranije pripisivalo abdominalnim grčevima ili vjetrovima i nazivalo se kolikama. Međutim, studije su pokazale da nema povećanja proizvodnje H2 ili vremena prolaska od usta do cekuma u djece s kolikama. Prema tome, uzrok dječjih kolika ostaje nepoznat (vidi str. 2236).

Pretjerano podrigivanje: Podrigivanje nastaje zbog progutanog zraka ili plinova koji potječu od gaziranog pića. Aerofagija se normalno pojavljuje rijetko tijekom unosa hrane i pića, no neki ljudi nesvjesno ponavljano gutaju zrak dok jedu ili puše te u drugim prilikama, posebno kad su anksiozni. Prekomjerna salivacija povećava aerofagiju i može se povezati s različitim gastrointestinalnim poremećajima (gastroezofagealna refluksna bolest), neadekvatnom zubnom protezom, određenim lijekovima, žvakanjem gume ili mučninom zbog bilo kojeg razloga.

Većina progutanog zraka se izbaci. Samo mala količina progutanog zraka prolazi u tanko crijevo; na njegovu količinu očito utječe položaj. Osoba koja stoji lako podriguje; kod osobe koja leži zrak zaglavljen iznad sadržaja želuca pokušava se protisnuti u dvanaesnik. Pretjerano podrigivanje također može biti samovoljno; bolesnici koji podriguju nakon uzimanja antacida mogu pripisati osjećaj olakšanja podrigivanju prije nego li antacidima i mogu namjerno podrigivati ne bi li se riješili tegoba.

Nadutost: Osjecaj nadutosti može proizlaziti iz mnogobrojnih GI (npr. aerofagija, neulce rirajuca dispepsija, gastropareza, sindrom iritabilnog kolona) i ne–GI stanja (npr. ishemija ma. Kod većine zdravih ljudi količina od 1 L zraka na sat koja ulazi u crijevo može izazvati minimalne simptome. Vjerojatno je da se mnogi simptomi netočno pripisuju prevelikoj količini plinova.

S druge strane, neki bolesnici s ponavljajućim GI simptomima često ne mogu podnijeti niti male količine plinova. Retrogradna distenzija kolona, uzrokovana napuhavanjem balona ili ulaskom zraka za vrijeme kolonoskopije, često u nekih bolesnika izaziva veliku nelagodu (npr. u onih sa sindromom iritabilnog kolona), dok kod drugih izaziva minimalnu nelagodu. Slično tome, bolesnici s poremećajima hranjenja (npr. anoreksija, bulimija) često pogrešno percipiraju i pridaju preveliku važnost simptoma poput nadutosti. Stoga, hipersenzitivno crijevo može biti osnovni poremećaj u bolesnika s tegobama koje su povezane s vjetrovima.

Preučestali vjetrovi: Postoji velika varijabilnost u količini i učestalosti vjetrova. Kao što je to slučaj s učestalošću stolice, ljudi koji se žale na vjetrove često nemaju pravu sliku o tome što je normalno stanje. Prosječna količina vjetrova je od 13 do 21/dan. Objektivno izmjerena učestalost vjetrova (pomoću dnevnika koji vodi bolesnik) prvi je korak u obradi.

Vjetrovi su metabolički nusproizvod crijevnih bakterija; gotovo nikada ne potječe od progutanog zraka ili povratne difuzije plinova (primarno N2) iz krvotoka. Bakterijski metabolizam proizvodi značajan volumen H2, metana (CH4)i CO2.

H2 se stvara u velikim količinama nakon unosa određene vrste voća ili povrća koje sadrži neprobavljive ugljikohidrate (npr. pečeni grašak) i u bolesnika sa sindromom malapsorpcije. Kod bolesnika s nedostatkom disaharidaze (najčešće nedostatak laktaze), velika količina disaharida prolazi u debelo crijevo gdje fermentira u H2. U slučajevima prekomjerno učestalih vjetrova treba uzeti u obzir celijakiju, tropske bolesti, insuficijenciju gušterače i ostale uzroke malapsorpcije ugljikohidrata.

CH4 nastaje bakterijskim metabolizmom egzogenih (prehrambena vlakna) i endogenih (crijevna sluz) tvari u crijevu; količina ovisi o unosu hrane. Neki ljudi stalno izlučuju velike količine CH4. Osobina je najčešće obiteljska, pojavljuje se u djetinjstvu i traje čitav život.

CO2 također nastaje bakterijskim metabolizmom, a stvara se reakcijom između HCO3 i miokarda). Međutim, prevelika količina zraka u crijevima nije jasno povezana s tim tegobaH+. H+ može potjecati iz želučanog HCl–a ili od masnih kiselina koje se oslobađaju prilikom probave masti—ovo potonje ponekad proizvodi nekoliko stotina mEq H+. Kiseline koje se oslobađaju bakterijskom fermentacijom neapsorbiranih ugljikohidrata u crijevu mogu tako đer reagirati s HCO3 te nastaje CO2. Premda se vjetrovi mogu povremeno pojavljivati, brza razgradnja CO2 u krvi obično sprječava distenziju crijeva.

Prehrana pridonosi velikim razlikama u učestalosti vjetrova kod pojedinaca, no slabo razumljivi faktori (npr. razlike u flori crijeva i motilitetu) mogu također imati određeni utjecaj.

Unatoč zapaljivosti H2 i CH4 u vjetrovima, blizina otvorenog plamena neće proizvesti nikakve posljedice. Međutim, eksplozije vjetrova čak i s ozbiljnim posljedicama zabilježene su prilikom operativnih zahvata jejunuma i kolona te kolonoskopije, u slučajevima kada se koristila dijatermija za vrijeme postupaka u bolesnika koji nisu bili dobro očišćeni.

Obrada

Anamneza: Anamnezu bolesnika koji podriguju treba usmjeriti k pronalaženju uzroka aerofagije, posebno uzroka koji se tiču prehrane. Kod bolesnika koji imaju tegobe s vjetrovima, anamnezu treba usmjeriti na otkrivanje fizioloških uzroka (posebno srčanih uzroka kod bolesnika koji su izloženi riziku). Dugotrajni simptomi kod mlade osobe koja nije izgubila na težini vjerojatno nisu uzrokovani nizom teških fizioloških tegoba, premda treba uzeti u obzir i neredovitu prehranu posebno u mladih žena. Prije liječenja stvarnih ili umišljenih tegoba, stariji bolesnici, posebno oni s pojavom novih simptoma zahtijevaju potpuni pregled.

Fizikalni pregled: Fizikalni pregled rijetko kad dovodi do dijagnoze u bolesnika koji podriguju ili imaju vjetrove. Pojedinci koji su naduti i imaju vjetrove zahtijevaju detaljniju obradu radi utvrđivanja objektivnih znakova bolesti GI trakta ili neke druge patologije.

Pretrage: Ukoliko ne postoji sumnja na neku fiziološku etiologiju, pretrage su ograničene. Rijetko, neočekivano veliki porast bakterija u tankom crijevu, dijagnosticiran izdisajnim testom H2 može se očitovati na ovaj način.

Liječenje

Podrigivanja i nadutosti teško se osloboditi, jer su obično uzrokovane nesvjesnom aerofagijom ili povećanom osjetljivošću na normalne količine plina. Da bi se aerofagija smanjila, bolesnik mora izbjegavati navike poput žvakanja gume ili pušenja. Trebalo bi liječiti bolesti gornjeg GI trakta (npr. peptički vrijed) koje mogu uzrokovati refleksnu hipersalivaciju. Treba izbjegavati uzimanje gaziranih pića ili antacida ukoliko ona izazivaju podrigivanje, te hranu koja sadrži neapsorbirajuće ugljikohidrate. Bolesnicima koji ne podnose laktozu iz prehrane treba isključiti mliječne proizvode.

Vjetrovi, koji mogu uzrokovati velike psihosocijalne neprilike se neslužbeno opisuju prema svojim glavnim karakteristikama: (1.) “klizač” (u pretrpanom dizalu) koji se ispušta polako i bez zvuka, ponekad s razarajućim učinkom; (2.) otvoreni sfinkter ili tipa “uzvika”, za kojeg se kaže da ima višu temperaturu i intenzivniji miris; (3.) staccato (isprekidani) ili “poput bubnja”, ugodno ispušten kad je osoba sama; (4.) “lajući” tip (u osobnoj komunikaciji) karakteriziran je oštrom i glasnom erupcijom koja učinkovito prekida (često i zaključuje) konverzaciju. Miris obično nije glavna karakteristika. Rijetko, ovaj obično neugodni problem se može iskoristiti kao prednost, npr. kod Francuza “Le Petomane”, koji je postao bogat kao izvođač s vjetrovima koji čitavu melodiju izvodi vjetrovima na pozornici Moulin Rougea.

Bolesnicima treba objasniti uzroke opetovanog podrigivanja. Ukoliko je aerofagija uzrok tegoba, vježbe za kontrolu podrigivanja i terapija opuštanja mogu bolesnicima pomoći da gutaju i žvaču učinkovitije, te prekinuti krug aerofagija–nelagoda–podrigivanje–olakšanje.

Lijekovi imaju slab učinak. Simetikon razbija mjehuriće plina a različiti anitkolinergični lijekovi daju slabe rezultate. Nekim bolesnicima s dispepsijom i osjećajem punoće u želucu poslije obroka (postprandijalno) pomažu antacidi.

Tegobe s vjetrovima liječe se izbjegavanjem onih tvari koji ih uzrokuju. Teže probavljiva hrana (npr. mekinje, psilijum) mogu se uvesti u prehranu kako bi se pokušalo povećati učestalost prolaza stolice kroz crijevo; međutim, u nekih se bolesnika mogu pojaviti i znakovi pogoršanja. Aktivni ugljen može ponekad pomoći za smanjenje vjetrova i neugodnih mirisa. Međutim, ponekad može zaprljati odjeću i lošeg je okusa. Klorofilne tablete mogu smanjiti mirise i bolesnici ih bolje prihvaćaju.

Općenito, funkcionalna nadutost, distenzija i vjetrovi su kronični, a terapijom se samo djelomično mogu riješiti. Važno je bolesnike uvjeriti da te tegobe ne štete zdravlju.