Gastritis.

Gastritis je upala sluznice želuca prouzročena bilo kojim od nekoliko uzroka, npr. infekcijom (H. pylori), lijekovima (NSAR, alkohol), stresom i autoimunim procesima (atrofični gastritis). Mnogi slučajevi su asimptomatski, a mogu nastati dispepsija i GI krvarenje. Dijagnoza se postavlja endoskopski. Liječenje ovisi o osnovnom uzroku a najčešće uključuje supresiju kiseline i antibiotike kod infekcije s H. pylori.

Gastritis se može podijeliti na erozivni i neerozivni ovisno o težini oštećenja sluznice. Može se dijeliti i na temelju zahvaćenog dijela želuca (npr. kardija, korpus, antrum). Nadalje se može podijeliti histološki na akutni ili kronični ovisno o tipu upalnih stanica. Nijedna se podjela u potpunosti ne podudara patofiziologijom već postoji visoka razina prekrivanja. Neki oblici gastritisa su povezani s H. pylori infekcijom i djelovanjem kiseline i pepsina. Uz to se taj naziv neodređeno koristi za nespecifične i često nedijagnosticirane nelagode u trbuhu i gastroenteritis.

Akutni gastritis je znakovit po infiltraciji sluznice antruma i korpusa polimorfonuklearima.

Kronični gastritis predmnijeva određeni stupanj atrofije (s gubitkom funkcijskog kapaciteta sluznice) ili metaplazije. On pretežno zahvaća antrum s posljedičnim gubitkom G stanica i padom lučenja gastrina ili korpus s gubitkom sekrecijskih žlijezda što vodi smanjenju količine kiseline, pepsina i unutarnjeg čimbenika.