Plantarna fascioza

Javlja se bol na mjestu hvatišta plantarne fascije o kalkaneus, često s bolovima uz medijalni rub te fascije. Dijagnoza se mahom postavlja klinički, a liječi se vježbama istezanja mekih plantarnih tkiva i tricepsa sure, noćnim imobiliziranjem te ortopedskim pomagalima.

Bolna stanja plantarne fascije obično se nazivaju plantarni fasciitis, no točniji je naziv plantarna fascioza, budući da u pravilu nema upalnih promjena. Još se govori o entezopatiji petne kosti ili sindromu petne ostruge, no obično na kalkaneusu nema koštanih izraslina. Vodeći uzrok je skraćenje ili kontraktura mišića potkoljenice i plantarne fascije. U čimbenike rizika za takvo skraćenje idu sedentarni način života, zanimanja koja zahtijevaju duže sjedenje i nošenje cipela s visokom petom. Moguća su akutna ili kronična istezanja, degeneracija ili razderotine fascije na mjestu pripoja. Stanju pridonose brojne injekcije kortikosteroida.

Klinička slika

Platarnu fasciozu obilježava bol na dnu pete pri nošenju tereta, naročito pri prvom jutarnjem ustajanju, što se za 5–10 min popravlja, da bi se tegobe vratile tijekom dana. Akutna, žestoka bol, osobito uz naznačeni otok govori za akutnu razderotinu. Neki bolesnici pri hodu navode pečenje i probadanje uz medijalni rub stopala.

Dijagnoza

Plantarnu fasciozu mogu imitirati druga stanja koja uzrokuju bol u peti. Pulzirajuća bol, posebno nakon skidanja cipela, praćena blagim otokom i toplinom govori prije za burzitis kalkaneusa (str. 343). Izrazita bolnost praćena crvenilom i toplinom ukazuje na mogući giht. Bol koja iradira iz križa u petu prije je posljedica S1 radikulopatije zbog hernije L5 diskusa.

Dijagnozu potvrđuje izazivanje bola pritiskom palca na kalkaneus uz dorsifleksiju stopala. Nerijetko se javlja i bolnost uz medijalni rub fascije. Pri nesigurnim simptomima radiološki nalaz ostruge potkrepljuje dijagnozu, ali ju negativan nalaz ne isključuje, a vidljivi izdanci ne moraju biti uzrok smetnjama. Ponekad su ostruge pete na radiogramu tek vidljive s maglušavim stvaranjem nove kosti, što govori za spondiloartropatiju (npr. AS, reaktivni artritis). Ako se sumnja na akutni razdor fascije, traži se MR.

Liječenje

Najkorisnije su vježbe istezanja i noćno imobiliziranje (Royceove noćne udlage) za istezanje potkoljenične i plantarne fascije, ali ih pacijenti slabo provode. I komercijalni ili po mjeri rađeni ulošci mogu smanjiti tenziju fascije i simptome. Trenutni boljitak se postiže mekanim i elastičnim, oko 1 cm debelim uloškom za petu ili injekcijom lokalnog anestetika bez kortikosteroida. Za akutne razdore potrebna je imobilizacija.